Izjava za javnost, promjene u Ustavu i izbornom zakonu

Na uvid Predsjednici RH, Vladi RH, oporbi i javnosti
8. srpnja 2018.
Predmet: Izjava za javnost, promjene u Ustavu i izbornom zakonu

Poštovani,
jedan od nedavno održanih referenduma javne inicijative ‘Narod odlučuje’ odnosi se
na hrvatske manjine, to jest na pitanje kako u dijelu izbornog zakona postići što viši stupanj
ravnopravnosti vis a vis ostalog dijela hrvatskih glasača.
Pitanje je kako zadovoljiti potrebe današnjeg hrvatskog društva, kako učiniti zakon
inkluzivnim umjesto ekskluzivnim, te kako zadovoljiti sve segmente društva. Naime,
razvidno je prema rezultatima referenduma da mnogi građani Republike Hrvatske (RH) nisu
zadovoljni sadašnjim stanjem svojih glasačkih prava.
Ono što nije uzeto u obzir prilikom spomenutog referenduma je glasačko pravo
hrvatskog iseljeništva, uključujući autohtone Hrvate, hrvatske manjine izvan RH i hrvatsku
dijasporu, dakle sve što se podrazumjeva pod pojmom Hrvati izvan RH.
Taj širi pojam, Hrvati izvan RH, zapravo stvara puno nedoumica, jer postoje razlike
između onih koji žive na nekom prostoru dugi vremenski period i onih koji su odselili iz
Hrvatske u posljednjih stotinjak godina i postali hrvatska dijaspora.
Ta ogromna masa ljudi, koja broji stotine tisuća, danas je ograničena fiksnom
kvotom od svega tri zastupnička mjesta u Hrvatskom saboru! Istina je da je u početku bilo
dvanaest zastupničkih mjesta za dijasporu, ali je taj broj tokom vremena smanjen na tri
sadašnja zastupnička mjesta. Ne ulazeći u razloge zašto je došlo do toga ukazujemo da se taj
propust može i treba ispraviti.
Ako je Vladi RH i oporbenim strankama stalo do stvarnog predstavljanja hrvatskih
državljana koji žive u inozemstvu, tada bi trebalo formirati tri izborna okruga od kojih bi
jedan obuhvaćao samo BiH, drugi Europu, a treći Amerike i Oceaniju.
Nema dvojbe da sadašnji izborni zakon povlašćuje manjine na štetu većine, a
pogotovo nije pravičan u odnosu na Hrvate izvan RH. Jedno od mogućih riješenja je, nakon
referenduma o pravu manjina, pristupiti aktivnostima povećanja broja zastupnika iz
dijaspore, koja prema sadašnjem načinu biranja zastupnika uopće i nije zastupljena u
Hrvatskom saboru.
Naime tri predstavnika iz XI izborne jedinice uglavnom su iz susjednih zemalja RH,
dok stvarna dijaspora, pogotovo ona najbrojnija, prekomorska, nema niti jednog zastupnika.
Jedno od ranijih riješenja bilo je da se izabere po jedan zastupnik iz Sjeverne Amerike, Južne
Amerike i jedan iz Australije i Novog Zelanda.
2
U sva tri slučaja trebala bi postojati fiksna kvota neovisno od broja glasača. Razlog
tome je što je za sada problem zainteresirati veći broj glasača kako bi izašli na izbore.
Ne treba zaboraviti na niz poteškoća, da još nema dopisnog glasovanja, da je broj
glasačkih mjesta ograničen samo na konzularna predstavništva, te da općenito u iseljeništvu
nema odziva na aktivno sudjelovanje u društvenom i političkom život matice zemlje RH.
To je ujedno i jedan od glavnih razloga davanja zastupničkog glasa u Hrvatskom
saboru, u svrhu oživljavanja i uključenja dijaspore, iseljeništva u društvene i političke procese
u RH.
Jasno da će jedan od problema biti izabrati adekvatne ljude, koji će biti voljni
putovati iz udaljenijih zemalja na sastanke Sabora, te provoditi dio godine u Hrvatskoj i
uključiti se u politički zivot zemlje. To je nepoznanica koja neće biti riješena dok se ne
primjeni predloženi model imenovanja zastupnika dijaspore. Pri tome važno je dati priliku
svakom hrvatskom državljaninu, neovisno gdje živi. No, prije svega potrebna je izmjena
Ustava i izbornog zakona kao pretpostavka ispravljanja navedene nepravde.
U svjetlu demografske krize i iseljavanja velikog broja, pogotovo mladih ljudi, što
predstavlja veliki problem za zemlju, Hrvatskoj je potreban svaki njezin državljanin. Danas je
taj trend prisutan u mnogim zemljama svijeta, pogotovo u Europi, gdje mnogi iz raznih
razloga traže bolje uvjete za život i karijeru u drugim zemljama.
Pozitivno je i ulijeva nadu to da se takvi migracijski trendovi mogu mijenjati i u
obrnutom smjeru, kao što je to već dokazano u nekim europskim zemljama. Članstvom
Hrvatske u EU fluidnost i mobilnost je moguća u različitim smjerovima i na nju treba
računati.
Gledano samo u okviru državnih granica demografska slika je porazna, ali u širem,
globalnom kontekstu ona nije toliko negativna, pogotovo kad se u cijelu sliku uključe svi
državljani RH, gdje god oni živjeli.
Možda tu leži problem, kao i riješenje mnogim problemima s kojima se suočava
današnje hrvatsko društvo. Način poimanja i gledanja na svijet i zajednicu. Hrvatska u
jednom širem, globalnom svijetonazoru, suočena sa svojom prošlošću te oslobođena od
hipoteke te prošlosti, kao i svih negativnih konotacija njezine prošlosti mogla bi lakše i
slobodnije zakoračiti u svoju prosperitetnu budućnost.
S poštovanjem
Stjepan Asić
predsjednik
Australsko-hrvatskog kongresa
11 Colebrook Circle, Secret Harbour
Western Australia, 6173
Mob: +61 (0)424404180, E-mail: asicnet@iinet.net.au

Odgovori