Vraćaju li se braća i sestre? Novi zakon kaže: iseljenici će moći lakše postati državljani RH, a time i EU

Zakon kojim se olakšava i pojednostavljuje stjecanje hrvatskog državljanstva za hrvatske iseljenike, podržali su u četvrtak u raspravi u Hrvatskom saboru i vladajući i oporba, uz primjedbe pojedinih oporbenjaka da je zakon u nekih segmentima previše rigorozan.

Ranko Ostojić (SDP) nije siguran da će izmjene Zakona o hrvatskom državljanstvu dovesti do većeg useljavanja u Hrvatsku, cilju koji je istaknut u obrazloženju zakona, budući da se hrvatskim iseljenikom ne smatraju Hrvati koji kada su iselili, nisu imali republičko državljanstvo u bivšoj državi, dok se s druge strane dio iseljenika oslobađa obveze poznavanja hrvatskog jezika, pisma kulture i društvenog uređenja za stjecanje državljanstva.

Vesna Pusić (GLAS) pozitivnim je ocijenila liberalizaciju stjecanja hrvatskog državljanstva, ali kaže da zakon ne smije ”diskriminirati na temelju etnicitet”, odnosno da treba važiti i za iseljenike iz Hrvatske koji su pripadnici nacionalnih manjina.

Četvrta ili peta generacija hrvatskog iseljenika iz primjerice Venezuele i njegova bračna družica moći će olakšano steći hrvatsko državljanstvo bez poznavanje hrvatskog jezika i kulture, dok osobe koje su od rođenja hrvatski državljani i čiji su roditelji hrvatski državljani, ali su birakratskom greškom upisani u krivo republičko državljanstvo to neće moći, ustvrdio je Boris Milošević (SDSS). Kaže da je to nepravedno i diskriminirajuće.

Miro Kovač (HDZ) predložio je pak brisanje odredbe kojom se predviđa oduzimanje hrvatskog državljanstva ako je stečeno temeljem braka sklopljenog iz koristi ili lažnim predstavljanjem ili prijevarom u postupku stjecanja, pod obrazloženjem da je protustavna.

I saborski Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske podnio je dva amandmana, da se ostavi dodatni rok od 5 godina za podnašanje zahtjeva za stjecanje državljanstva podrijetlom, te da se proširi pojam hrvatskog iseljenika na pripadnike hrvatskog naroda koji su iselili s hrvatskih etničkih prostora, a koji su bili u sastavu bivše države.

Izmjenama Zakona o državljanstvu povećava se dobna granica za prijavu u evidenciju hrvatskih državljana do navršene 21. godine života djeci rođenoj u inozemstvu, čiji je jedan roditelj u trenutku njegova rođenja hrvatski državljanin. To se odnosi na osobe koje su rođene nakon 8. listopada 1991. godine.

Također, izostavlja se generacijsko ograničenje za stjecanje hrvatskog državljanstva za potomke iseljenih Hrvata te se njih i njihove supružnike oslobađa obveze udovoljavanja pretpostavci poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, hrvatske kulture i društvenog uređenja.

Omogućava se i stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem, za maloljetnu djecu čiji je jedan od roditelja stekao hrvatsko državljanstvo kao iseljenik ili potomak iseljenika iz Hrvatske ili temeljem pripadnosti hrvatskom narodu.

Predlaže se i pojednostavljenje izvođenja dokaza za pripadnike hrvatskog naroda koji ne raspolažu osobnim dokazima o pripadnosti hrvatskom narodu, a za čije je roditelje nedvojbeno utvrđena pripadnost hrvatskom narodu.

Također, predlaže se davanje svečane prisege za osobe koje hrvatsko državljanstvo stječu naturalizacijom, izvijestio je državni tajnik Ministarstva unutarnjih poslova Žarko Katić.

Odgovori